Vule Žurić: U Krajini svaki kamen koji dotakneš ima veze sa pričom o borbi za slobodu
P rvi put sam bio u Banjaluci kada sam pisao o Branku Ćopiću, bila je to radio drama za program radio Beograda na stogodišnjicu Ćopićevog rođenja. Do tada sam već pisao neke radio drame, mahom o piscima. Tako da sam malo istraživao Ćopića, jednog od mojih najomiljenijih pisaca, ne samo iz djetinjstva. Ja sam Ćopića jako rano shvatio kao veoma ozbiljnog pisca, uz Andrića, Krležu, Mešu Selimovića, koji stoji rame uz rame sa njima, ali nikada nije bio tako prihvaćen, jer kao da je sudbina htjela tako da ga osudi da bude upamćen kao dječiji pisac.
Vule Žurić: U Krajini svaki kamen koji dotakneš ima veze sa pričom o borbi za slobodu
P rvi put sam bio u Banjaluci kada sam pisao o Branku Ćopiću, bila je to radio drama za program radio Beograda na stogodišnjicu Ćopićevog rođenja. Do tada sam već pisao neke radio drame, mahom o piscima. Tako da sam malo istraživao Ćopića, jednog od mojih najomiljenijih pisaca, ne samo iz djetinjstva. Ja sam Ćopića jako rano shvatio kao veoma ozbiljnog pisca, uz Andrića, Krležu, Mešu Selimovića, koji stoji rame uz rame sa njima, ali nikada nije bio tako prihvaćen, jer kao da je sudbina htjela tako da ga osudi da bude upamćen kao dječiji pisac.
KOLUMNISTI
Jelena Kojović Tepić
Stevo Grabovac
Ernest Zavila
Saša Berendika
-
Vječni putnik
Nekada, krajem 1977. ili početkom 1978. godine, Hektor Herman Osterheld, zadnji put je viđen živ. A čak i to je bilo u nekom od zatvorskih centara kakvi su tih godina nicali po Argentini. Lokacija njegovog groba nikad neće biti otkrivena, a Osterheld se prestrojio među trideset hiljada onih koji su stradali u represivnim čistkama vojne hunte pod vođstvom generala Videle.aNekada, krajem 1977. ili početkom 1978. godine, Hektor Herman Osterheld, zadnji put je viđen živ. A čak i to je bilo u nekom od zatvorskih centara kakvi su tih godina nicali po Argentini. Lokacija njegovog groba nikad neće biti otkrivena, a Osterheld se prestrojio među trideset hiljada onih koji su stradali u represivnim čistkama vojne hunte pod vođstvom generala Videle. Sam Videla umrijeće poslije u zatvoru, u dubokoj starosti (imao je 87 godina) bez zrnca kajanja, dokazujući još jednom svima nama da je zemaljska pravda spora i potpuno nedostižna.
-
Svjetski dan knjige
Stevo Grabovac – kolumna
-
Tačka kao udaljeni pas
Ernest Zavila – kolumna
INTERVJU
NOVICA BOGDANOVIĆ: DISOVAC JE RADOZNALOST KOJA DOBIJA OBLIK I GLAS
Dis nije samo pozorište. Ma kako to otrcano zvučalo, Dis je, prvo za Novicu Bogdanovića, idejnog tvorca i „tatu“ svih učesnika, a potom i tinejdžere koji učestvuju u realizaciji predstava, način života. Pored rada na predstavama, tinejdžeri u Disu i na turnejama vezanim za Dis provode vrijeme, druže se, njeguju umjetnost i kroz nju vrijednosni sistem kakav svi želimo svojoj djeci.
Novica je prvu predstavu postavio u ratnim godinama, kada je i sam imao godina koliko sada imaju klinci koji „žive“ Dis. U međuvremenu je dobio tri sina, od kojih je jedan „normalac“, a dvojica, Ognjen i Milan, uspješni reditelji, koji danas takođe režiraju u Disu. Porodična manufaktura, ali ne ona nepotistička, kakve, nažalost, viđamo u profitabilnim firmama, već sasvim drugačija- manufkatura čiste ljubavi prema pozorištu.
EKSPONAT
Emisija „Eksponat“ gledaocima prikazuje najvrijednije eksponate muzejskih ustanova u Republici Srpskoj.
Preporuka za čitanje
U izboru Steve Grabovca
LIMENI LIJES ZA ZAIMOVIĆ ZEJNU
MUHAREM BAZDULJ
Mnogo se već toga reklo o tome kako je rat i raspad bivše Jugoslavije uticao na naše živote.
Da parafraziram jednog pisca koji je parafrazirao drugog: naši životi se dijele na one prije rata i na one poslije rata. I kako god to zvučalo, postoji generalno mišljenje da su ove teme opterećujuće, vjerovatno zbog toga što se i tridesetak godina nakon ratnih sukoba i dalje čuje ista retorika, i dalje smo „bombardovani“ istim pričama sa svih strana. A vlada uvjerenje da bi književnost trebala biti iznad toga, barem u nekim krugovima, što je svakako pogrešno, jer tek sada izgleda da je književna scena „sazrela“ za istinska, duboka sagledavanja ratnih trauma i posljedica rata.
Vijesti
-
Predstava „Bračno savjetovanje“ u okviru festivala „Ljubica“ u Gradišci
Četvrte večeri festivala "Ljubica" u Gradišci, predstava "Bračno savjetovanje" Gradskog pozorišta "Jazavac" do suza je nasmijala gradišku publiku i izmamila gromoglasni aplauz.
-
U Banjaluci promovisan roman „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja
Kratki roman Muharema Bazdulja "Limeni lijes za Zaimović Zejnu" poromovisan je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.
-
U četvrtak promocija knjige „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja
U Izložbenom salonu Narodne i univerzitetske biblioteke Republike u četvrtak, 15. maja u 19 časova biće održana promocija knjige "Limeni lijes za Zaimović Zejnu" Muharema Bazdulja.
Dokumentarni filmovi
produkcija Radio- televizije Republike Srpske
