Svjetski dan knjige

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. aprila. Ovaj datum je izabran jer su tog dana umrli Miguel de Servantes i Vilijem Šekspir, a UNESCO je na Opštoj konferenciji, održanoj u Parizu 1995. godine, donio odluku da se ovaj dan obilježava kao Svjetski dan knjige.

U eri savremenih tehnologija možemo se zapitati da li će tableti i mobiteli zamjeniti knjigu? To je, naravno, apsurdno pitanje; kako biste mogli mobitelom da obrišete prozor ili da ga postavite ispod stola da se ne ljulja. Da li biste nekim slučajem mobitelom gađali dosadne muve koje vam zuje oko glave? A knjiga, pogotovo ako je tvrdo ukoričena i obimna, može da posluži kao odlično oružje za samoodbranu, jedan precizan kroše lako će da onesposobi protivnika. Zbog toga razmislite sljedeći put kada se zagubite u nekoj mračnoj ulici da li ćete imati knjigu pri ruci.

Ako ste u prirodi, može odlično da vam posluži kao zamjena za portabl stolić na kome narežete meso, paradajz, hljeb ili krastavce. Takođe, kad smo već kod prirode, ako kampujete, recimo, može poslužiti kao jastuk. No, to naravno i dalje nije njena osnovna svrha i namjena.

Knjiga služi da popuni police u dnevnoj ili spavaćoj sobi, koje ste naručili po mjeri, kod nekog proizvođača namještaja. Naravno, knjige se biraju po veličini, obimu i boji korica – pažljiv odabir dezena jako je važan. Obično se slažu od veće prema manjoj, ali nekada možete da budete skloni i kršenju pravila i da se igrate, naime – knjige su poput lego kockica – možete ih premiještati s jednog mjesta na drugo. Ako nemate povjerenja u komercijalne banke, knjiga može da posluži i za čuvanje ušteđevine (ako je imate, naravno). S obzirom da imaju neograničen rok trajanja, knjige tako mogu generacijama da ispunjavaju svoju svrhu, pravljene su od čvrstog materijala, ali se ipak ne preporučuje izlaganje vodi, mada čak ni voda ne može napraviti neku trajnu štetu, ako se knjiga na vrijeme osuši.

Da, zaista zvuči nevjerovatno da u vrijeme predmeta pravljenih za jednokratnu ili kratkorajnu upotrebu, postoji nešto što je trajno, a uz to je i neuporedivo jeftinije. Za jedan smart televizor ogromnog raspona ekrana možete da kupite bar stotinu knjiga. Televizor ćete vrlo brzo morati da zamijenite, a knjige će vam ostati zauvijek. Dobro, ne baš zauvijek, jer ljudski vijek trajanja je ipak dosta kraći od vijeka trajanja knjige.

Za cijenu jednog novog mobitela možete kupiti bar trideset do četrdeset knjiga; a već svi znamo, nakon dvije ili tri godine, izaći će još noviji i ekskluzivniji model mobitela, samim tim i skuplji, a knjiga i dalje ostaje takva kakva jeste.

Knjige su žive – a oživljava ih svaki pogled na njih

Ipak, ono što knjige rade mnogo bolje i uspješnije od svih (ne znam koliko modernih) televizora, mobitela i laptopa, jeste da vam bude maštu, tjeraju vas na razmišljanje, promišljanje o stvarima, bude u vama kreativnost, a nude vam i beskrajno mnoštvo nevjerovatnih svjetova za koje sigurno i ne znate da postoje. Knjige su žive – a oživljava ih svaki pogled na njih. U njima postoje neki ljudi koji su tu bili prije nas i sa njima možemo da pričamo kroz stranice knjiga, one su beskrajni paralelni svjetovi u koje možete zaroniti i odlična su zamjena za razne narkotike, tablete za smirenje i dosadu.

Ipak, ovakvo prihvatanje i konzumiranje knjiga zna da bude opasno, pa se savjetuje oprez, jer kad jednom otkrijete za šta sve je vaš um sposoban, nikad ništa više neće biti isto.